Monday, May 22, 2017

Sučinenieto "Za bykvite"/"О письменьхъ" na Černorizec Xrabur: opit za prostranen analiz na ce̋lata tematika

Съчинението "За буквитѣ"/"О письменьхъ" на Черноризец Храбър: опит за пространен анализ на цѣлата тематика

(.. pokaži vsičko ..) (.. svij&skrij vsičko ..) .. to the bottom ..



Sučinenieto "Za bykvite"/"О письменьхъ" na Černorizec Xrabur: opit za prostranen analiz na ce̋lata tematika

  • ▼▼ Cuknete, za da se skrie kartinkata.

1. ▼▼  Predislovie   (.. skrij go predislovieto ..)  (.. svij go ..)  (.. razguni go ..)

Iz 2-roto poslanie na Apostol Pavel kum Korintänite:

ΟΣ ΚΑΙ ΙΚΑΝΩΣΕΝ ΗΜΑΣ ΔΙΑΚΟΝΟΥΣ ΚΑΙΝΗΣ ΔΙΑΘΗΚΗΣ
ΟΥ ΓΡΑΜΜΑΤΟΣ ΑΛΛΑ ΠΝΕΥΜΑΤΟΣ
ΤΟ ΓΑΡ ΓΡΑΜΜΑ ΑΠΟΚΤΕΙΝΕΙ ΤΟ ΔΕ ΠΝΕΥΜΑ ΖΩΟΠΟΙΕΙ.



ИЖЕ И ꙊДОВОΛΗ NAСЪ СΛꙊЖΗТЕΛΗ БЪIТΗ NОВꙊ ЗАВѢТꙊ
NЕ ПΗСЬМЕNΗ NО ДꙊХꙊ
ПΗСЬМѦ ЖЕ ꙊБΗВАЕТЪ А ДꙊХЪ ЖΗВОТВОРΗТЪ.



Tyk ne̋ma da priveǧam novi fakti. Vsičko vinugi e bilo pred očite ni. Prosto qe Vi predložu neobičaen, no obektiven analiz na onova, koeto poveče ot vek si e bilo pred očite ni.

Pri obektivno i done̋kude cinično otnošenie kum temata, tre̋bva da se ybedite, če mnogo vuprosi se izäsnävat, i mnogo drygi vuprosi, razbira se, pak se izäsnävat, no otgovorut, kojto polyčavat, e "ne znaem i nikoga ne̋ma da yznaem".

Tazi moä pyblikacia qe ü naričam ese (opit), a "Za bykvite"/"О письменьхъ" na Černorizec Xrabur e sučinenie. Eseto mi e posveteno ne samo na sučinenieto "Za bykvite"/"О письменьхъ" na Černorizec Xrabur, no i na ce̋lata tematika, svurzana s našata pismenost. Sučinenieto "Za bykvite"/"О письменьхъ" na Černorizec Xrabur ne e edinstveniut iztočnik na informacia po temata. Žitiata na Svetite Sedmočislenici suqo ni govorüt mnogo. No osnovnoto e samite azbyki kirilica i glagolica i samite bykvi. Kakvoto i da piše Černorizec Xrabur, kakvoto i da piše v žitiata na Svetite Sedmočislenici i v mnogo drygi pisania po temata ot različno vreme, kakvoto i da piše po temata v razni yčebnici, naj-važnoto su izvodite, koito si pravim ot samite azbyki i ot samite bykvi.

Šireqite se zablydi po tazi tematika se dulžut predi vsičko na nedorazymenia, koito ne su bili vuvedeni naročno. Ne̋koi ot te̋x su bili pričineni ot krivorazbrani patriotičeski čyvstva, zamuglävaqi razymut.

Sučinenieto na Černorizec Xrabur e zapazeno v mnogobrojni prepisi, vsičkite namereni v Rysia. Ima drebni otličia meǧy versiite na tekstut v različnite prepisi.

Ako zaduržite pokazalecut vurxy takuv byton, komentarut se pokazva kato tooltip. vodüt kum komentari na ryski ezik, koito davam bez prevod i čijto avtor veroätno e B.N.Florä.

Tekst na sučinenieto v original na staro-slavänski (staro-bulgarski) ezik može da se vidi tyk ili tam.

Prevod na novobulgarski može da se vidi tyk ili tam.

(.. skrij go predislovieto ..)  (.. svij go ..)  (.. razguni go ..)  .. kum načaloto ..


2. ▼▼  Abstract: ne̋koi izvodi v avans   (.. skrij ..)  

  • Ne̋koi izvodi v avans otnosno sučinenieto:

    • Sučinenieto strastno zaqiqava glagolicata.
    • Avtorut na sučinenieto edva li podozira za suqestvyvaneto na kirilicata.
    • Sučinenieto e polemično. To može da se sčita i za nayčno, poneže suotvetstva na togavašnoto nivo na naykata.
    • Sučinenieto ne se otnasä za položenieto v Bulgaria.
    • Avtorut na sučinenieto naj-veroätno e bil slavänoglasen ot Moravia, kojto ne e vladeel grucki ezik.

  • Ne̋koi drygi izvodi po tematikata v avans:

    • Originalnata kirilica predstavlävala gruckata azbyka (24 bykvi) s dopulnenie ot 11 bykvi (Б,S,Ж,Ш,Ц,Ч,Ъ,Ь,Ѣ,Ѫ,Ѧ).

      • Zaimstvana edno kum edno e bila ce̋lata grucka pismenost sus vsičkite ï saltanati: 24-te bykvi po forma, po fonetična stojnost i po čislova stojnost, diakritičnite znaci, pynktyacionnite znaci.
      • Samo imenata na bykvite (alfa, vita, gama, delta, ..) su bili izostaveni. Slavänskite imena na bykvite (азъ, боукъı, вѣди, ..) veroätno su ot glagoličeskata tradicia.
      • V častnost, vseki tekst na grucki ezik bi mogul da se zapiše na "originalnata kirilica", bez da se polzvat 11-te dopulnitelni bykvi, sled tova tozi tekst bi mogul da se izprati kude da e iz Imperiata, a polyčatelüt ne bi zapodozre̋l, če tekstut e napisan s ne̋kakva dryga azbyka, a ne s gruckata.
      • Sledovatelno, edva li e moželo po otnošenie na kirilicata ne̋koj togava da pretendira, če e nein suzdatel.

    • Kirilicata i glagolicata vuznikvat nezavisimo edna ot dryga.

      • Terminite kirilica i glagolica su suvremenni, ot 18-ti vek nasam. Ne̋ma način tezi termini da su se ypotrebävali v minuloto.
      • Avtorut na glagolicata edva li e podoziral za suqestvyvaneto na kirilicata.
      • V obqnostta ot knižovnici, kudeto e vuzniknula kirilicata, suqo taka edva li su podozirali za suqestvyvaneto na glagolicata.
      • Qom kirilicata i glagolicata vuznikvat nezavisimo edna ot dryga, to i na vuprosut koä ot dvete azbyki se e poävila po-rano trydno bi moglo da se dade otgovor, puk i otgovorut na tozi vupros ne̋ma nikakvo značenie.

    • Kirilicata i glagolicata su okazvali vlianie edna na dryga.

      • Razbira se, ne pri vuznikvaneto ili suzdavaneto si: tezi procesi (vuznikvaneto na kirilicata i suzdavaneto na glagolicata) su se razvivali nezavisimo edin ot dryg.
      • Kirilicata i glagolicata su okazvali vlianie edna na dryga prez sledvaqite desetiletia.
      • Glagolicata e okazala vlianie na kirilicata prez sledvaqite desetiletia, kogato mnogo tekstove, napisani na glagolica, e tre̋bvalo da budut prepisani (transliterirani) na kirilica.
      • Kirilicata e okazala vlianie na glagolicata, sled kato knižovnici, ostanuli verni na glagolicata (kato Sveti Kliment i Sveti Naym), se zapoznali s kirilicata.

(.. skrij gi izvodite v avans ..)   .. kum načaloto ..


3. ▼▼  Obqi razsuǧenia za sučinenieto  (.. skrij gi ..)  (.. svij gi ..)  (.. razguni gi ..) .. kum načaloto ..


Tozi razdel s obqi razsuǧenia za sučinenieto qe bude posledvan ot razsuǧenia po otdelni pasaži ot tekstut v sledvaqiut razdel.



3.1. ►►  Za zaglavieto na sučinenieto   (.. pokaži ..) .. kum načaloto ..


3.2. ►►  Za avtorut na sučinenieto   (.. pokaži ..) .. kum načaloto ..


3.3. ►►  Za obstanovkata, v koäto e bilo napisano sučinenieto  (.. pokaži ..) .. kum načaloto ..


4. ►►  Razsuǧenia po otdelni pasaži ot tekstut na sučinenieto 



5. ►►  Drygi iztočnici po temata   (.. pokaži gi ..)  (.. razgunuti ..)  .. kum načaloto ..


6. ▼▼  Obqi razsuǧenia po temata   (.. skrij gi ..)  (.. svij gi ..)  (.. razguni gi ..) .. kum načaloto ..



6.1. ►►  Za glagolicata   (.. pokaži ..) (.. razgunuto ..)  .. kum načaloto ..



6.2. ▼▼  Za kirilicata   (.. skrij ..)  (.. svij ..)  (.. razguni ..)  .. kum načaloto ..


  • ▼▼  Za kirilicata - predvaritelno ekspozè  (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

    • Avtorut na sučinenieto edva li e podoziral za suqestvyvaneto na kirilicata.

    • Celata moravska evangelizatorska misia na Sv.Sv. Kiril i Metodij e osnovana na glagolicata i na glagoličeskata pismena tradicia.

    • Kirilicata e vuzniknula po "estestven" put nezavisimo ot moravskata misia, nezavisimo ot glagolicata, nezavisimo ot Svetite solynski bratä.
    • Kirilicata veroätno po "estestven" put qeše da vuznikne i ako moravskata misia ne se beše slyčila.

    • Xorata, dopulnili gruckata azbyka s 11 bykvi, za da ü prigodüt za slavänskiut ezik, nema kak da su se xvaleli, če su suzdali nova azbyka. Te su zaimstvali ce̋lata grucka azbyka vedno sus zvykovite i čislovite stojnosti na bykvite, i samo su dobavili 11 bykvi. Iztočnikut na novite 11 bykvi e neizvesten.

    • Zaradi ysurdnata promocia i neprestannata reklama na novata azbyka (na glagolicata), v slavänskite strani i daže sred yčenite-slavisti temata za azbykata i bykvite često e obekt na nezdrav interes i se preeksponira.

    • (.. skrij ..) .. kum načaloto ..

  • ▼▼  Qrixi ot istoriata na kirilicata  (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

    • Kirilicata se e izpolzvala poveče ot xiläda godini. Prez tova vreme - v tečenie na vekovete - tä se e promenäla. Promenäla se e različno v različnite strani.

    • Kato izpyskame ot pogled straničnite klonove, koito ne vodüt do suvremennata bulgarska azbyka, mogut da se markirat slednite etapi v razvitieto na kirilicata:

      • (.. pokaži gi etapite razgunuto ..)  (.. svij gi ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Originalnata kirilica predi dosegut ï s glagolicata. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • Originalnata kirilica predstavläva gruckata azbyka s dopulnenie ot 11 (edinadeset) bykvi.

          • Б,S,Ж,Ш,Ц,Ч,Ъ,Ь,Ѣ,Ѫ,Ѧ.
          • Slavänskiut ezik imal nyǧa ot tezi bykvi.

        • Gruckata azbyka e bila prilagana s vsičkite ï "saltanati": ligatyri, diakritiki, pynktyacia, miletski cifri.
        • Veroätno i gruckite imena na bykvite se bili izpolzvani.

        • Trite dopulnitelni grucki bykvi, izpolzvani za lipsvaqite miletski cifri, veroätno vse oqe ne su bili zameneni.
        • Vuzmožno e bykvata S oqe da ne e bila vuvedena.
        • Sledovatelno, vuzmožno e dopulnitelnite bykvi v originalnata kirilica da su bili ne edinadeset, a samo deset:

          • pet dopulnitelni bykvi za suglasni (Б,Ж,Ш,Ц,Ч), i
          • pet dopulnitelni bykvi za glasni (dva era Ъ,Ь, dva ÿsa Ѫ,Ѧ i glasnata ät Ѣ).

        • Pet (5) ot 24-te grucki bykvi ne su se izpolzvali v slavänski dymi:

          • Θ,Ξ,Υ,Φ,Ψ.

        • Trinadeset (13) ot 24-te grucki bykvi za suglasni se izpolzvali priblizitelno sus suqata fonetična stojnost, kakto v grucki:

          • Β,Γ,Δ,Ζ,Κ,Λ,Μ,Ν,Π,Ρ,Σ,Τ,Χ.

        • Šest (6) ot 24-te grucki bykvi za glasni se izpolzvali priblizitelno sus suqata fonetična stojnost, kakto v grucki:

          • Α,Ε,Η,Ι,Ο,Ω.
          • Kakto v grucki, Η i Ι ne su se različavali po zvyčene.
          • Kakto v grucki, Ο i Ω ne su se različavali po zvyčene.
          • Za razlika ot grucki, tezi četiri bykvi se pišeli proizvolno v slavänskite dymi.

        • Kakto v grucki, glasniut zvyk У [u] (ym, yset, ynes, yspex, ..) se označaval s digrafut ΟΥ ili sus suotvetnata ligatyra .

        • Ötiranite glasni se otbele̋zvli kakto v grucki - s bykvata I (öta) pred sričkotvornata glasna.

        • V tozi si vid, originalnata kirilica bila napulno fynkcionalna za slavänskiut ezik.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Kirilicata v Bulgaria i Romānia sled dosegut ï s glagolicata.. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • Knižovnicite ot Moravskata misia i ot Oxridskata knižovna škola natvorili - preveli i sučinili - ogromen obem tekstove na slavänski ezik, napisani na glagolica.

        • Tezi tekstove e tre̋bvalo da budut prepisvani (transliterirani) ot glagolica na kirilica, i tova e putüt, po kojto glagolicata e povliala na kirilicata.

        • Po-veroätno e imenata na bykvite v slavänskite azbyki (азъ, боукъı, вѣди, ..) da proizlizat ot glagolicata i ottam da su zaimstvani i v kirilicata.

        • "Kirilizaciata" na miletskata sistema može da e element na originalnata kirilica, no može i da e bila osuqestvena po-kusno pod vlianieto na glagolicata.

          • Na mnogo vuprosi ot istoriata otgovor ne̋ma i ne̋ma da ima.

          • Vuzmožno e v originalnata kirilica vse oqe da su se ypotrebävali trite dopulnitelni grucki bykvi kato miletski cifri za 6-90-900, i edva po-kusno te da su bili eliminirani i zamesteni s kirilski bykvi S-Ч-Ц.

            • Ako e bilo taka, to e vuzmožno kirilskata bykva S da e bila vuvedena pod vlianie ot glagolicata.

          • No e vuzmožno suqo taka oqe v originalnata kirilica ne̋koi ot dopulnitelnite kirilski bykvi, a imenno S-Ч-Ц, da su zamestili dopulnitelnite grucki bykvi kato miletski cifri za 6-90-900.

            • Ako e bilo taka, to e vuzmožno formite na dopulnitelnite kirilski bykvi S-Ч-Ц ne̋kak si da vuzproizveǧat trite dopulnitelni grucki bykvi.

        • Osnovnoto vuv vlianieto na glagolicata vurxy kirilicata e ideäta ötiranite glasni da imat otdelni bykvi.

          • V kirilicata tazi ideä nikoga ne e bila osuqestvena dokraj.

          • Purviut rezyltat e kirilskata bykva Ю.

            • Bykvosučetanieto (trigrafut) ΙΟΥ, kakto se e beležel tozi diftong, se e oprostil do ligatyra ΙΟ i polyčava statyt na bykva v kirilicata - bykvata Ю.

            • Oprostävaneto ot ΙΟΥ vuv ΙΟ bilo vuzmožno, poneže v slavänskiut ezik ne̋malo diftong ΙΟ.
            • Togava ne̋malo, sega ima.

            • Bykvata Ю mnogo si ü xaresvame.

          • Dobriut rezyltat s bykvata Ю ne e bil posledvan ot drygi dobri rezyltati.

          • V Bulgaria, kudeto predimno se e osuqestvävala dejnostta po prepisvane ot glagolica na kirilica,
          • po modelut na glagolicata i na glagoličeskata bykva G34:Ⱑ:Ιat
          • kirilskata bykva Ѣ započnula da se ypotrebäva kato bykva za diftongut ΙA.

          • Spored suvremenniut rymunski pravopis, na me̋stoto, kudeto v minuloto su pisali bykvata Ѣ, sega pišut EA.

        • Osven Ю i ΙA, ötiranite glasni produlžili da gi pišut s bykvata Ι:öta otpred, kakto v grucki: ΙE, ΙЯ, ΙѪ.

          • No se poävil stremež na tezi bykvosučetania s Ι:öta otpred da gledat kato na otdelni bykvi.

          • Bez sumnenie, glagolicata e povliala.

          • No osven tova i dryga praktika veroätno e povliala.

            • Purvata bykva na nova glava ot tekstut se otkroävala v rukopisite kato glavna bykva.
            • Glavnite bykvi bili dobre ykrasävani.
            • Sama Ι:öta v glavna bykva ne ostaväli - kato glavna bykva se pišelo ce̋loto bykvosučetanie.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Kirilicata v Rysia predi pečatnite šriftove. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • Kirilicata e bila zanesena v Rysia sled dosegut ï s glagolicata.
        • Ideäta za otdelnite bykvi - ideä, zaimstvana ot glagolicata, veče se e bila prosmykala v kirilicata.

        • Zabeležka_1: Pod "Rysia" tyka razbirajte "iztočnite slaväni".
        • Zabeležka_2: Ne biva da se zabravä, če gole̋m prinos za slavänskata knižovnost i za kirilicata imat iztočnite slaväni - yniati.

        • V tazi sreda e vuzniknul taka narečeniut "curkovno-slavänski ezik". Tazi pyblikacia obače e posvetena na bykvite i pismenostta, a ne tolkova na ezikut.

        • V suotvetstvie s proiznošenieto si, iztočnite slaväni naložili v kirilicata promeni sred bykvite za glasni.

        • Golemiut ÿs Ѫ bil zamenen sus zvyk i bykva ΟΥ (Y, Ꙋ).
        • I suotvetno, ötiraniut gole̋m ÿs ΙѪ bil zamenen s bykva Ю.
        • Bykvata gole̋m ÿs Ѫ bila eliminirana ot iztočno-slavänskata kirilica.

        • V staro-bulgarskiut ezik glasnata Ѣ:Iat se proiznasäla po-široko i po-otvoreno ot obiknovenoto E.
        • No v iztočno-slavänski glasnata Ѣ:Iat zvyčala po-te̋sno i po-zatvoreno ot obiknovenoto E.
        • Kirilskata bykva Ѣ:Iat si ostanula v azbykata, no samo za označavane na glasnata Ѣ:Iat.
        • Sred iztočnite slaväni tazi bykva ne podxoǧala za ötiranata glasna IA.

        • V v iztočno-slavänskoto proiznošenie glasnata maluk ÿs Ѧ se e bila izmenila v IA.
        • I suotvetno bykvata maluk ÿs Ѧ započnula da se ypotrebäva za označane na ötiranata glasna IA.

        • Kato rezyltat ot gore-izloženoto, v dnešnata naša kirilica imame bykvite za ötirani glasni Ю i Я.
        • Я e prosto pečatnata forma na malkiut ÿs Ѧ.
        • V dejstvitelnost, razlika meǧy bykvata maluk ÿs Ѧ i digrafut IA ne praveli: vtoroto bilo I:Iota pred A, a purvoto - I:Iota pod A.

        • I oqe, kato rezyltat ot gore-izloženoto:

          • Ako v tekst na curkovno-slavänski ima bykva ΟΥ (Y, Ꙋ), ne e äsno dali na staro-bulgarski tam ima pak ΟΥ (Y, Ꙋ) ili gole̋m ÿs Ѧ.
          • Ako v tekst na curkovno-slavänski ima bykva Ю, ne e äsno dali na staro-bulgarski tam ima pak Ю ili ötiran gole̋m ÿs .
          • Ako v tekst na curkovno-slavänski ima bykva Ѧ (Я) ili digraf IA, ne e äsno dali na staro-bulgarski tam ima pak IA, Ѣ ili puk maluk ÿs Ѧ.

          • Metodite na komparativistikata su nyžni, za da se vuzstanovi staro-bulgarskiut ot curkovno-slavänskiut.

        • Vuzniknulo i ne̋kakvo predpočitanie da se piše -ИЯ i -ИЮ vmesto -ИА i -ИꙊ.

        • Naj-važnoto subitie v istoriata na slavänskite ezici ot poslednoto xilädoletie e izpadaneto na slabite erove.

          • Suvremennata kirilica preživäva tova subitie v Rysia i tova preživävane ü damgosva.

          • Bykvite gole̋m er Ъ i maluk er Ь gybüt kačestvoto si na glasni, gybüt sričkotvornata si pozicia i se prevruqat suotvetno v znak za tvurdost (твёрдый знак) i znak za mekost (мягкий знак).

          • Ligatyrata (digrafut) ШТ polyčava statyt na otdelna bykva Щ, koäto se izpolzva za specifična za ryskiut ezik diferenciacia meǧy tvurdoto Ш i mekoto Щ.

            • Podobna diferenciacia ima i pri zvyčnite suglasni, no tam slyčaite su malobrojni i su se opravili bez specialna bykva.

          • Poäväva se potrebnostta ot bykva za nesričkotvornoto И.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Vuveǧane na kirilskite pečatni šriftove v Rysia. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • V tozi podrazdel se razgleǧat dve važni subitia: vuveǧaneto na arabskite cifri i vuveǧaneto na kirilskite pečatni šriftove. I tyka stava dyma za Rysia.

        • Vuveǧaneto na suvremennata desetična brojna sistema v Rysia ne e imalo oponenti, poneže prevuzxodstvoto ï nad miletskata sistema e smazvaqo.

          • S izxvurläneto na miletskata sistema gruckite bykvi, koito ne se izpolzvali v tekstove na slavänski, stanuli nenyžni.

          • Bykvite Ξ (ksi), Ψ (psi) i Ω (omega) izlezli ot ypotreba.

          • Bykvite Θ (θita) i Υ (Υpsilon) se zapazili. Ypotrebävali se samo v čyǧi dymi. Prez 1918 tezi dve bykvi bili izxvurleni ot azbykata i zameneni suotvetno s Φ i И spored proiznošenieto.

          • Izostavena bila i kirilskata bykva S, ypotrebävana kato cifra 6.

          • Glasnata И produlžavali da ü označavat ili s bykvata И (heta, ητα), ili s Ι (ιωτα,Iota).

        • Vuveǧaneto na kirilskite pečatni šriftove v Rysia sreqnulo suprotiva.

          • Točno togava pridobila graǧanstvenost i samata dyma "kirilica".
          • Azbykata v tradicionniut ï vid bila narečena "kirilica".
          • A puk azbykata v pečatniut ï vid bila narečena "graǧanica".

          • Privurženicite na "kirilicata" se predali.
          • Suglasili se, če "graǧanica" - tova e "novata kirilica".
          • Suglasili se, če "novata kirilica" bila počti suqata kato starata.

          • Ot "graǧanicata" ili "novata kirilica" proizlizat vsički suvremenni varianti na kirilskata azbyka.

          • Pečatnite šriftove dobližili vidut na kirilicata do tozi na latinskata azbyka, kakto tä se ypotrebävala v Zapadna Evropa.

        • Kakvi izmenenia v kirilskata azbyka bili naloženi ot vuveǧaneto na pečatnite šriftove v Rysia?

          • Ne̋koi ot tezi izmenenia su bili proizvolni, a drygi su bili obysloveni ot predišni praktiki.

          • Poävila se nova kirilska bykva У priblizitelno s formata na bykvata Y ot latinskata azbyka.
          • Tazi bykva zamestila digrafut ΟΥ ili suotvetnata ligatyra

          • Digrafut ЪI pridobil statyt na bykva Ы i vuv formata na tazi nova bykva bil vpleten malkiut er Ь, a ne golemiut.

          • Statyt na otdelna bykva okončatelno pridobil i digrafut Щ.

          • Formite na bykvite Ч i Щ bili leko izmeneni.

          • Silno izmenena bila formata na bykvata Η (И,ητα). Srednata ï čertička vmesto xorizontalna bila naklonena obratno na bykvata Ν.

          • Silno izmenena bila formata na bykvata Ν. Srednata ï čertička stanula xorizontalna i bykvata priela vidut Н, koeto bilo starata forma na bykvata Η (И,ητα).

          • Nerazpoznavaema stanula formata Z na kirilskata bykva З.

          • Bykvata Ι (ιωτα,Iota) polyčila točkata otgore po zapadno-evropejski model.

          • Izostaveni bili nasledenite ot gruckata pismenost diakritiki.

          • Vuvedena bila zapadno-evropejskata pynktyacia v zame̋na na gruckata.

          • Pak po zapadno-evropejski obrazec, bilo vuvedeno različieto meǧy glavni i malki bykvi, kakto go poznavame dnes.

        • Tova e naj-gole̋moto izmenenie na kirilicata ot vuznikvaneto ï dosega.

          • Sled tova subitie - kirilskite pečatni šriftove v Rysia - kirilicata veče e azbyka, različna ot gruckata, a ne e veče "dopulnena grucka azbyka"

          • Zabeležka: Takova gole̋mo izmenenie bila i vykovata reforma v Surbia, no tä nas ne ni zase̋ga.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Kirilicata v Rysia sled pečatnite šriftove. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • V Evropa i Rysia se poävävat ezikovedi.

        • Ryskata kirilica pridobila dnešniut si vid sled pravopisnata reforma ot 1918.

        • Dreben problem: za zvykut Φ ima dve bykvi: Θ i Φ.

          • Predi 1918 i dvete bykvi se ypotrebävat spored etimologiata na dymata: Θёдор , Филипп.
          • Sled 1918 ostava samo bykvata Φ: Фёдор , Филипп.

          • Prez 19-ti vek bykvata Θ se ypotrebäva sporadično sus zvykova stojnost T v dymi s grucki proizxod, no ne vliza v oficialnata bulgarska azbyka.

        • Seriozen problem: varianti za glasnata И/I.

          • Bulgarskiut ezik ima nyǧa ot dve bykvi:

            • edna za nesričkotvornata polyglasna Й/J, i
            • edna za obiknovenata sričkotvorna glasna И/I.

          • Ryskiut i ykrainskiut ezik se nyǧaüt oqe ot edna bykva:

            • edna za nesričkotvornata polyglasna Й/J,
            • edna za obiknovenata sričkotvorna glasna И/I, i
            • edna za tvurda sričkotvorna glasna Ы/И.

          • Prez 19-ti vek kirilicata e predostaväla slednite bykvi:

            • Nova bykva Й za nesričkotvornata polyglasna, predstavlävaqa starata bykva И s diakritičen znak "brevis".
            • Stara bykva И, produlženie na gruckata bykva Η:ήτα, čiato forma pečatnite šriftove su ü izmenili.
            • Stara bykva Ι, produlženie na gruckata bykva Ι:ιώτα, koäto pečatnite šriftove su ü snabdili s točka.
            • Bykva Ы, suzdadena črez pečatnite šriftove ot po-stariut digraf ЪΙ

          • Bilo izmisleno napulno izkystveno pravilo za ryskiut pravopis koga da se piše bykvata И i koga Ι.
          • Prez predišnite vekove tezi dve bykvi v slavänski dymi se ypotrebävali proizvolno.

          • Prez 1918 bykvata Ι bila izxvurlena ot ryskata azbyka.

          • Za ykrainskiut ezik obače rešenieto bilo drygo.

            • Vmesto Ы za tvurdoto Ы/И bila vuzprieta bykvata И.
            • A za mekoto И - bykvata Ι.

        • Seriozen problem: varianti za glasnata E.

          • Bilo namereno perfektno rešenie na problemut za preglasut v ryskiut ezik na glasnata E v ΙΟ: diakritičen znak nad bykvata E, čiato ypotreba e fakyltativna.

          • Do 1918 bykvata Ѣ se ypotrebävala v ryskite tekstove na etimologičnoto si me̋sto spored curkovno-slavänskata tradicia.
          • Prez 1918 bykvata Ѣ bila izxvurlena ot ryskata kirilica i zamenena s E.

          • Ykrainskiut ezik prenebregnul bykvata Ѣ. Toj bi mogul da ü izpolzva vmesto Ι.

          • Prez 19-ti vek ezikut za meǧynarodno obqyvane bil frenski. Obrazovanite xora i v Rysia, i v ce̋la Evropa znaeli frenski ezik.
          • Vladeeqite frenski ezik se drazneli ot ryskiut akcent pri proiznasäne na frenskite glasni E. Mnogo rysnaci proiznasäli frenskoto E s ötacia - IE. Tova moželo da izmlni smisulut na frenskata reč.

          • Zatova vuveli bykva Э za označavane na glasnata E v čyǧi dymi, koäto tre̋bva da se proiznasä bez ötacia.
          • V dejstvitelnost, tazi bykva ne e nyžna za ryskiut ezik. No se vlači v ryskata kirilica i dosega.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

      • ▼▼  Vuzstanovävane na kirilicata v Bulgaria prez 19-ti vek. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

        • Oficialnata bulgarska kirilica e oformena edva kum kraüt na 19-ti vek vuz osnova na ryskata kirilica ot onova vreme.

        • Osnovniut problem za bulgarskiut ezik bil s koä kirilska bykva da se označi zvykut Ъ.

          • V načaloto na vekut gramotnite xora v Bulgaria bili gramotni na grucki i ne znaeli s koä kirilska bykva da označavat zvykut Ъ.

          • Zamestvali go pone̋koga s O, pone̋koga s A ili .

          • Imalo i takiva, deto iskali izobqo da izgonüt zvykut Ъ ot bulgarskiut ezik.

          • Okolo sredàta na vekut ot rymunskata kirilica bila vuzstanovena bykvata Ѫ.
          • Mnogo knižovnici ot onova vreme izpolvali za zvykut bykvata Ъ samo bykvata Ѫ.

          • Kum kraüt na vekut se razbralo, če v originalnata kirilica bykvata za zvykut Ъ, predi v Rysia tazi bykva da se prevurne v твёрдый знак, bila bykvata er gole̋m Ъ.

          • V oficialniut pravopis vlezli i dvete bykvi za zvykut Ъ - Ъ i Ѫ, i te se ypotrebävali spored etimologiata.

          • Borcite protiv zvykut Ъ vse pak yspeli da naložut toj da se označava s bykvata A v redica okončania.

          • I tuj, ot kraüt na 19-ti vek do 1945 zvykut Ъ v se označaval s edna ot trite bykvi Ъ, Ѫ i A.
          • Az se priduržam kum tozi pravopis na zvykut Ъ, kato slyčaite, kogato bykvata A zvyči Ъ, gi markiram s diakritičen znak.

          • Prez 1945 bykvata Ѫ bila izpudena ot oficialnata bulgarska azbyka.

        • Dokato problemut za podxodäqa bykva ot kirilicata za zvykut Ъ nameril rešenie, drygiut važen za bulgarskiut ezik problem - kirilskite bykvi za ötiranite glasni, se vlači bez zadovolitelen rezyltat.

          • Bulgarskiut ezik ima nyǧa ot četiri kirilski bykvi za ötirani glasni, a samo edna podxodäqa e nalična: bykvata Ю.

          • Bulgarskiut ezik se nyǧae oqe ot bykvi za IA, IO i .

          • Bykvata ot ryskata kirilica Я, koäto tam ima zvykova stojnost IA, bila zaimstvana v bulgarskata kirilica i bila natovarena i s dvete zvykovi stojnosti IA i .
            • Slyčaite, kogato bykvata Я zvyči , az gi markiram s diakritičen znak.

          • Za IO e bilo vuzprieto dvoäko pisane ЙО i ЬО, koeto protivoreči na ideite na starite slavänski azbyki glagolica i kirilica.

          • Za pulnoto rešenie na problemut s ötiranite glasni predlagam vuzstanovävane na starata kirilska bykva Ι:Iota:Ιώτα bez točka.
          • Da se izpolzva kompÿturniut kod na suotvetnata tyrska bykva, koäto vsički suvremenni šriftove bi tre̋bvalo da izobrazävat dobre.
          • Taka qe imame IO i . A suqo taka i .
          • S malki bykvi: i ıъ. A suqo taka i ıѫ.
          • Sme̋tam, če IO/ö se različavat lesno ot Ю/ю.
          • Ako ryskata bykva Я ne̋komy my se stryva sumnitelna, qe ima vuzmožnostta da polzva IA i ja.

        • Oqe v sredata na 19-ti vek starata kirilska bykva Ι:Iota:ιώτα izlezla ot ypotreba v Bulgaria.

          • Malko po-gore sum predložil tä da bude vuzstanovena, no zadulžitelno bez točka, ne spored ryskite pečatni šriftove.

        • Bulgarskite knižovnici ot 19-ti vek se polzvali s kirilska azbyka, različavaqa se po sustav, spored ličnite im predpočitania.
        • Naprimer, Najden Gerov.

          • Toj prilagal sustoätelen etimologičen pravopis.

          • Ypotrebäval kirilskite bykvi Ѣ, Ы, Ъ, Ѫ, Я na etimologičnite im mesta, kato bykvata Я za nego predstavlävala malkiut ÿs, a sus sučetanieto IA označaval ötiranoto A.

        • V samiut kraj na 19-ti vek bila oformena oficialnata bulgarska azbyka ot 32 bykvi,

          • koäto se osnovavala na ryskata kirilica ot onova vreme,
          • minys 4-te bykvi Ы, Э, Θ:θήτα i υ:ύψιλον,
          • plÿs bykvata Ѫ.

        • Sled ryskata pravopisna reforma ot 1918, bulgarskata kirilica v sravnenie s ryskata

          • ne suduržala bykvite Ы i Э,
          • no puk suduržala v poveče bykvite Ѣ i Ѫ.

        • Bulgarskata pravopisna reforma ot 1945 ostavila bulgarskata kirilica s 30 bykvi,

          • kato ü lišila ot bykvite Ѣ i Ѫ.

          • Dobre, če bykvite Ы i Э, koito gi ne̋ma v našata azbyka,
          • gi dobavixu samo na klaviatyrite na pišeqite mašini po BDS,
          • a ne i v bykvarite na purvolacite.

        • Gole̋m problem na bulgarskiut pravopis e ävlenieto "promenlivo Ѣ".

          • Prez celiut 19-ti vek kirilskata bykva Ѣ, pisana na etimologičnoto ï me̋sto, kato če li rešava tozi problem.

          • Tova rešenie stava čast o ot purviut oficialen bulgarski pravopis.
          • Bykvata Ѣ ostava čast ot bulgarskata kirilica i igrae v neü važna rolä.

          • No tova rešenie ne se xaresvalo na levičari, rysofili i nacional-nixilisti.

          • Един бѣ̋л хлѣ̋б, два бѣли хлѣ̋ба, хлѣбни издѣлия

            • Predi 1945: Единъ бѣлъ хлѣбъ, два бѣли хлѣба, хлѣбни издѣлия
            • Sled 1945: Един бял хляб, два бели хляба, хлебни изделия

          • Pravopisut, narečen otečestveno-frontovski, vuveden ot komynistite prez 1945, ignoriral zapadnite bulgarski govori, za da otstupi čast ot te̋x na novosuzdavaqiut se "makedonski" ezik.

        • Kakto viǧate, az sum si gi vuzstanovil dvete izgoneni ot komynistite prez 1945 bykvi: Ѣ i Ѫ.
        • Vuvel sum si za sebe si i bykvite џ (дж) i ђ (жд), zaqoto sčitam, če te su nyžni za našiut ezik.
        • Predlagam za v budeqe da se vuzstanovi i starata kirilska bykva Ι:Iota:Ιώτα bez točka, no zasega se priduržam kum tradiciata i ne ü ypotrebävam.

        • (.. skrij go etaput ..)  (.. svij ü istoriata na kirilicata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

  • ▼▼  Supostavka na kirilicata i na gruckata azbyka  (.. skrij ..)  (.. svij ..)  (.. razguni ..)  .. kum načaloto ..

    • ◄►  Kakto be otbele̋zano veče nevednuž v tazi pyblikacia, originalnata kirilica e vuzniknula v kraüt na 9-ti vek i

      • predstavläva gruckata azbyka s dopulnenie ot edinadeset bykvi: Б,S,Ж,Ш,Ц,Ч,Ъ,Ь,Ѣ,Ѫ,Ѧ s neizvesten iztočnik.

    • ◄► Po onova vreme - v kraüt na 9-ti vek,

      • gruckata azbyka e bila stabilna poveče ot xiläda godini.

      • Poslednite predšestvaqi izmenenia v gruckata azbyka su stanuli četiri-pet veka predi Evangelskite subitia.

      • A sledvaqite izmenenia v gruckata azbyka se slyčvat edva pri vuveǧaneto na knigopečataneto prez 15-ti i 16-ti vek.

    • ◄► Edva li ne̋koga carigradskata patriaršia e bila protiv kirilicata.

      • Naprotiv. Carigradskata patriaršia e nalagala izpolzvaneto ï vmesto latinskata azbyka.

      • Zaqoto ne su gledali na kirilicata kato na azbyka različna ot gruckata.

    • ▼▼  Vuveǧane na gruckite pečatni šriftove. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

      • Kirilskite pečatni šriftove su vuvedeni v Rysia, daleče ot Bulgaria, daleče ot Carigrad, daleče ot me̋stoto, kudeto kirilskata pismena tradicia e vuzniknula.

      • Gruckite pečatni šriftove su vuvedeni v Zapadna Evropa, daleče ot Carigrad, daleče ot gruckata pismena tradicia.

      • Gruckite pečatni šriftove su vuvedeni v Zapadna Evropa s cel gruckite klasičeski tekstove.
      • Pri tova xilädoletnata xristianska grucka knižovna tradicia e bila prenebregnuta.

      • Pri suzdavaneto na kirilskite pečatni šriftove v Rysia suqestvyvaqite veče grucki pečatni šriftove ne su bili vzeti pred vid.

      • Čovekut, kojto e tre̋bvalo da suglasyva vuveǧaneto na pečatnite šriftove v polza na pasomite si, e bil carigradskiut patriarx.
      • Instityciata, kojto e tre̋bvalo da suglasyva vuveǧaneto na pečatnite šriftove za gruckata azbyka i za nejnoto dopulnenie - kirilicata, e bila carigradskata patriaršia.

      • Predi ne̋kolko veka islämskite teolozi obävili knigopečataneto za grexovno.
      • Koranut tre̋bvalo da se prepisva ot veqi xydožnici-kaligrafi s lÿbov.

      • Carigradskata patriaršia obävila knigopečataneto za delo na eretici i papisti.
      • S drygi dymi, nadypila se carigradskata patriaršia kum texničeskiut progres v edinenie s islämskiut sve̋t.

      • V Zapadna Evropa xorata snabdili s Biblia na roden ezik vseki dom.
      • I za da mogut vuv vseki dom da ima koj da ü čete Bibliata, vuveli i vseobqoto obrazovanie.
      • A puk sus vseobqoto obrazovanie došul i vsestranniut progres, vsestranniut napreduk.

      • A kak bilo po Našensko i iz Orientut si znaem.
      • (.. skrij ..)  (.. svij ü supostavkata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

    • ▼▼  Zaqo latinskata azbyka e različna ot gruckata? (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

      • Za proizxodut i oformäneto na gruckata azbyka možete da pročetete tyka.
      • A puk proizxodut na latinskata azbyka e pokazan v tozi moj komentar.

      • Oqe ot vremeto predi Xrista latinskata i gruckata azbyka su različni.

        • Zaqoto tretata bykva ot azbykata ima mnogo različen vid: C i Γ.
        • Zaqoto tretata bykva vuv formata si ot latinskata azbyka C se razpoznava kato S:Σίγμα v gruckata pismenost.
        • Zaqoto tretata bykva ot azbykata ima različno zvyčene: K i Γ.
        • Zaqoto sedmata latinska bykva G ne se razpoznava v gruckata pismenost kato Γ.

        • Zaqoto bykvata s forma H ima suvsem različni značenia v dvete azbyki.

        • Zaqoto bykvata s forma P se razpoznava kato Π v latinskata azbyka i kato R v gruckata.

        • Zaqoto bykvata s forma X se razpoznava kato X v gruckata azbyka i kato Ξ/ξ/ks v latinskata.

        • I vsičkite tezi razliki su ot vremeto predi Xrista.

      • (.. skrij ..)  (.. svij ü supostavkata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

    • ▼▼  Zaqo kirilicata e azbyka, različna ot gruckata? (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

      • Sega gruckata azbyka i kirilskata azbyka su različni azbyki, zaqoto ne e imalo suglasyvane pri vuveǧaneto na pečatnite šriftove.

        • Gruckite i kirilskite pečatni šriftove su vuvedeni po različno vreme na različni mesta ot različni xora.

      • Sega gruckata azbyka i kirilskata azbyka su različni azbyki,

        • zaqoto bykvata s forma H v gruckata azbyka se razpoznava kato И, a v kirilskata - kato N.

        • Tazi razlika se e ystanovila pri vuveǧane na pečatnite šriftove v Rysia.

      • Predi pečatnite šriftove

        • gruckata azbyka e bila podmnožestvo na kirilicata,

        • poneže kirilicata predstavlävala prosto dopulnenie na gruckata azbyka s ne̋kolko bykvi.

        • Vse̋ka ot 24-te grucki bykvi e vlizala i v kirilicata.

        • Za vseki tekst na grucki ezik, zapisan s 24-te grucki bykvi, moželo da se kaže, če e zapisan s kirilica.

      • (.. skrij ..)  (.. svij ü supostavkata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

    • ▼▼  Xipoteza: rubestata kirilica. (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

      • Tova e samo xipoteza, moe predpoloženie, i može da ne̋ma niqo obqo s istinata.

      • Malko teoria.

        • Šymnite suglasni (t.e. suqinskite suglasni) se delüt na tri vida:

          • pregradni (plozivni),
          • proxodni (frikativni), i
          • afrikati.

        • V bulgarskiut ezik:

          • Suglasnite Л,М,Н,Р ne su šymni, t.e. te ne su suqinski suglasni.

          • Suglasnite Ц i Ч su afrikati i tyka qe gi podminem.

          • Ostanalite suglasni se delüt na pregradni (plozivni: Б,Г,Д,К,П,Т) i proxodni (frikativni: В,Ж,З,С,Ф,Х).

          • Slednite dvojki bulgarski suglasni se različavat samo po priznakut pregradnost-proxodnost (plozivnost-frikativnost): Б-В, К-Х, П-Ф.

      • Kude e problemut?

        • Problemut se viǧa i sega, bil e viden i v 9-ti vek.

        • Gruckite bykvi Β,Γ,Δ označavat proxodni (frikativni) suglasni.

        • V staro-slavänskiut (i v častnost v bulgarskiut) ezik ima proxodna (frikativna) suglasna Β [voda, ve̋ra, ..], obače suglasnite Б,Г,Д su pregradni (plozivni) [Bog, glava, dyx].

        • Vuzmožno e suzdatelite na kirilicata da su zabele̋zali tova.

      • Kakvo može da e bilo rešenieto?

        • Da se postavim na me̋stoto na purvoproxodcite na kirilicata.

        • Ima tri grucki bykvi za suglasni v načaloto na azbykata: Β,Γ,Δ.
        • V grucki ezik te obiknoveno označavat proxodni (frikativni) suglasni.

        • V staro-slavänskiut ezik ima suotvetni pregradni (plozivni) suglasni.
        • Suotvetni: po me̋sto na artikylacia i po priznakut zvyčnost.

        • Vuzmožno e na ne̋kogo ot suzdatelite na kirilicata da e xrymnula ideäta priznakut pregradnost (plozivnost) da se beleži s dopulnitelno porubvane na suotvetnata grucka bykva.
        • Gruckata bykva v originalnata si forma bez porubvane produlžava da označava proxodnost (frikativnost).

      • I tuj:

        • Gruckata bykva Β označava proxodna (frikativna) suglasna, kakvato ima i v slavänski.
        • Tazi bykva s nepromenena forma vliza v kirilicata.

        • No v slavänski ima i suotvetnata pregradna (plozivna) suglasna.
        • Bykvata za neü Б e polyčena ot bykvata Β, kato se naryši gladkostta i se polyči po-rubesta forma.

        • Gruckata bykva Γ označava proxodna (frikativna) suglasna, kakvato v slavänski ne̋ma.
        • No suotvetnata pregradna (plozivna) suglasna ü ima v slavänski.
        • Bykvata za suotvetnata slavänska pregradna (plozivna) suglasna tre̋bva da se polyči ot gruckata bykva Γ, kato se dobavi vertikalna čertička gore vde̋sno.
        • Kirilskata bykva zapriličva na gruckata bykva Π ot predklasičeskiut period.

        • Gruckata bykva Δ označava proxodna (frikativna) suglasna, kakvato v slavänski ne̋ma.
        • No suotvetnata pregradna (plozivna) suglasna ü ima v slavänski.
        • Bykvata za suotvetnata slavänska pregradna (plozivna) suglasna tre̋bva da se polyči ot gruckata bykva Δ, kato se dobavüt dve vertikalni čertički otdoly.

      • Natatuk:

        • Prez sledvaqite vekove slavänoglasnite knižovnici ne znaeli za rubestata markirovka na suglasnite za pregradnost (plozivnost), sčeli porubvaneto za dekoracia i go prilagali i kum drygi bykvi.

        • Tova e pričinata kirilicata kato ce̋lo da izgleǧa po-rubesta ot neobxodimoto.

        • Naprimer, na kirilskata bykva T slagali yporito dve vertkalni čertički otgore i taka se poävila kyrsivnoto T s forma na obratno Ш.

      • Da, v suvremenniut grucki ezik

        • gi ima kakto proxodnite (frikativnite) suglasni Β,Γ,Δ,
        • taka i pregradnnte (plozivnite) suglasni Б,Г,Д.
        • I prez 9-ti vek veroätno e bilo pak taka.

        • Bykvosučetaniata ΜΠ,ΓΚ,ΝΤ, koito sega se izpolzvat za pregradnnte (plozivnite) suglasni, ne su se izpolzvali prez Srednovekovieto.

        • Problemut za markirane na priznakut pregradnost (plozivnost) pri gruckite zvyčni suglasni Β,Γ,Δ, e stoe̋l i prez Srednovekovieto.
        • Izklÿčvam obače vuzmožnostta suqata markirovka, koäto predpolagam da e bila v sila za kirilicata, da se e izpolzvala masovo pri grucki tekstove.

      • Osobeno ostro e stoe̋l problemut pri gruckata Гамма.

        • Sveti Kiril Konstantin Filosof v svoäta glagolica e predvidil bykvata G13:Ⰼ:G:Gerv za pregradnata (plozivnata) Гамма.

        • Osven v dymata ANGEΛ i nejnite proizvodni, kudeto može da se očakva, tazi glagoličeska bykva e iznenadvaqo ypotrebena v dymite GOΛGOTA i GEENA.

        • Predpolagam, če tezi dymi su se proiznasäli v grucki s pregradna (plozivna) suglasna, za da se pridade strax črez netipično proiznošenie.

      • (.. skrij ..)  (.. svij ü supostavkata ..)  (.. skrij ü ..)  (.. razguni ü ..)  .. kum načaloto ..

  • ◄►  Vlianie na glagolicata vurxy kirilicata  (.. idi v razdelut za glagolicata ..)  .. kum načaloto ..

  • ▼▼  Ne̋kolko dymi za kirilicata v zaklÿčenie  (.. skrij ..)  .. kum načaloto ..

    • Kirilskata azbyka e vuzniknula po estestven put.

      • Tä bi vuzniknula i bez moravskata misia i bez Svetite solynski bratä.
      • Razvivala se e po estestven put v Bulgaria i Rysia.

    • Tä nosi vsički belezi ot priqevkite na istoriata.
    • (.. skrij go zaklÿčenieto ..)  .. kum načaloto ..

  • ◄► .. Vsičko za kirilicata: ..  skrij ..  svij ..  razguni ..  .. kum načaloto ..



6.3. ►►  Miletskata sistema za označavane na čislata  (.. pokaži ü tyk ..)  (.. razgunuto ..)  (.. pokaži ü tam ..)  .. kum načaloto ..



7. ▼▼  Svodka na nedorazymeniata   (.. skrij gi ..)   (.. svij gi ..)   (.. razguni gi ..)


  • ◄► Nedorazymeniata po tazi tematika su se trypali prez vekovete.

  • ◄► Osnovnite iztočnici na nedorazymeniata su tri:

    • Glagolicata
    • Islämskoto našestvie na Balkanite
    • Knigopečataneto

  • ►►  Glagolicata kato iztočnik na nedorazymenia   (.. pokaži ..)

  • ►►  Islämskoto našestvie na Balkanite kato iztočnik na nedorazymenia  (.. pokaži ..)

  • ►►  Knigopečataneto kato iztočnik na nedorazymenia   (.. pokaži ..)

    (.. skrij gi nedorazymeniata ..)   (.. svij gi ..)   (.. razguni gi ..) .. kum načaloto ..




8. ▼▼  Izvodite v rezÿme   (.. skrij gi ..)  


  • Sučinenieto strastno zaqiqava glagolicata.
  • Avtorut na sučinenieto edva li podozira za suqestvyvaneto na kirilicata.
  • Sučinenieto e polemično. To može da se sčita i za nayčno, poneže suotvetstva na togavašnoto nivo na naykata.
  • Sučinenieto ne se otnasä za položenieto v Bulgaria.
  • Avtorut na sučinenieto naj-veroätno e bil slavänoglasen ot Moravia, kojto ne e vladeel grucki ezik.

  • Originalnata kirilica predstavlävala gruckata azbyka (24 bykvi) s dopulnenie ot 11 bykvi (Б,S,Ж,Ш,Ц,Ч,Ъ,Ь,Ѣ,Ѫ,Ѧ).
  • Ne̋ma kak kirilicata da e suzdadena ot ne̋kogo.
  • Edva li e moželo ne̋koj togava da pretendira, če e suzdatel na kirilicata.

  • Kirilicata i glagolicata vuznikvat nezavisimo edna ot dryga.

    • Terminite kirilica i glagolica su suvremenni, ot 18-ti vek nasam. Ne̋ma način tezi termini da su se ypotrebävali v minuloto.
    • Avtorut na glagolicata edva li e podoziral za suqestvyvaneto na kirilicata.
    • V obqnostta ot knižovnici, kudeto e vuzniknula kirilicata, suqo taka edva li su podozirali za suqestvyvaneto na glagolicata.
    • Qom kirilicata i glagolicata vuznikvat nezavisimo edna ot dryga, to i na vuprosut koä ot dvete azbyki se e poävila po-rano trydno bi moglo da se dade otgovor, puk i otgovorut na tozi vupros ne̋ma nikakvo značenie.

  • Kirilicata i glagolicata su okazvali vlianie edna na dryga.

    • Razbira se, ne pri vuznikvaneto ili suzdavaneto si: tezi procesi (vuznikvaneto na kirilicata i suzdavaneto na glagolicata) su se razvivali nezavisimo edin ot dryg.
    • Kirilicata i glagolicata su okazvali vlianie edna na dryga prez sledvaqite desetiletia.
    • Glagolicata e okazala vlianie na kirilicata prez sledvaqite desetiletia, kogato mnogo tekstove, napisani na glagolica, e tre̋bvalo da budut prepisani (transliterirani) na kirilica.
    • Kirilicata e okazala vlianie na glagolicata, sled kato knižovnici, ostanuli verni na glagolicata (kato Sveti Kliment i Sveti Naym), se zapoznali s kirilicata.

  • Po tazi tema prez izminulite vekove su se natrypali mnogo nedorazymenia, osnovnite iztočnici na koito su tri:


(.. skrij gi izvodite ..)   .. kum načaloto ..


10. ▼▼  Komentari, vuprosi i otgovori (comments, Q&As)   (.. skrij gi ..)   (.. svij gi ..)   (.. razguni gi ..)


Ako ima vupros ili komentar, na kojto tre̋bva da otgovorü, qe prepišu vuprosut ili komentarut tyka i qe otgovorü tyka.

  • ►►  ::christo.tamarin, 2008-06-dd hh:mm:: Stari moi komentari iz mrežata po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2009-11-dd hh:mm:: Stari moi komentari iz mrežata po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2016-mm-dd hh:mm:: Stari moi komentari vuv facebook po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2017-mm-dd hh:mm:: Stari moi komentari vuv facebook po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2017-05-30 19:23:: Intervÿ s Nikolaj Akimov
  • ►►  ::christo.tamarin, 2018-mm-dd hh:mm:: Moi komentari ot 2018 vuv facebook po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2019-mm-dd hh:mm:: Komentari ot 2019 vuv facebook po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2020-mm-dd hh:mm:: Komentari ot 2020 vuv facebook po temata
  • ►►  ::christo.tamarin, 2021-mm-dd hh:mm:: Komentari ot 2021 vuv facebook po temata
  • ◄►  ::christo.tamarin, 2021-07-27 07:47:: Za mitovete i istinata okolo azbykata i Svetite bratä
  • ►►  ::christo.tamarin, 2022-06-02 20:19:: Komentari na ryski ot sajtut vostlit.info
  • ►►  ::christo.tamarin, 2022-mm-dd hh:mm:: Komentari ot 2022 vuv facebook po temata
  • ◄►  (.. skrij gi vsički komentari ..)  (.. svij gi ..)  (.. razguni gi ..)  .. kum načaloto ..






No comments:

Post a Comment